ELEKTRICNE KOMPONENTE NA VOZILU

Akumulator – baterija

 

akumulator baterija

  1. jedan pol
  2. pregrada
  3. pegradni zid izmedju clanaka
  4. pozitivna elektroda
  5. pregrade izmedju + i – elektrode
  6. negativna elektroda
  7. spojnica elektroda jednakog polariteta
  8. cep clanka

 Sluzi da prikuplja (akumulira) i sacuva odredjenu kolicinu jednosmerne struje i da je daje potrosacima kada ne radi motor.

  Prikljucni polovi akumulatora i kleme (prikljucak koji se postavlja na akumulator naziva se klema) treba kontrolisati - (siguran kontakt) na svakih 30000km.

akumulator

  Priključci akumulatora su pravljeni od takvog materijala (legure olova) koji usled isparavanja iz akumulatora i hladnog vremena hoce da oksidiraju. Takva oksidacija sprecava dobar kontakt izmedju pola i prikljucka akumulatora, sto dovodi do niza problema .

   Jedan od problema jeste kada  motor nije u mogucnosti da se pokrene zbog nedovoljne kolicine stuje. Kvar se pokazuje tako da kada vozac postavi kljuc (u kontakt bravu) za startovanje, dolazi samo do stvaranja kontakta izmedju uredjaja - cuje se zvuk releja - i  nista vise, nema pokretanja motora, zvuka elektropokretaca i sl.

   Postupak otklanjanja kvara pogledati u Uradi sam.


 

SASTAVNI DELOVI BATERIJSKOG PALJENJA

 

 

    • Kontakt brava
    • Svecice
    • Akumulator (baterija)
    • Indukcioni kalem – bobina
    • Razvodnik paljenja

      Indukcioni kalem - Bobina

     
      

    Bobina ima zadatak da struju niskog napona 6 ili 12 V pretvori u struju visokog napona od 13-17 hiljada V.


    Bobina se sastoji od:
    •  tela
    •  jezgra
    •  primarnog i
    •  sekundarnog namotaja

     

    Prolaskom primarne struje oko jezgra stvara se magnetno polje koje indukuje u sekundarnim namotajima struju visokog napona. Struja visokog napona je neophodna za stvaranje varnice na elektrodama svecica.

     

     

    Razvodnik paljenja

     

    1. Razvodna kapa
    2. Razvodna ruka
    3. Telo razvodnika

      Razvodnik paljenja ima zadatak da visoki napon koji nastane u indukcionom kalemu (bobini)  razvede na svećice po redosledu paljenja u pojedinim cilindrima.

    Vratilo razvodnika donjim krajem je u vezi sa bregastim vratilom od koga dobija pogon.

      U kapi razvodnika je na vrhu smeštena glavna elektroda oko koje ima onoliko nepokretnih elektroda koliko ima cilindara u motoru. Na vratilu razvodnika je rotor razvodnika koji na vrhu ima elektrodu, razvodnu ruku. Glavna elektroda dobija visoki napon od indukcionog kalema, a razvodna ruka koja pri okretanju klizi po glavnoj elektrodi, dovodi visoki napon redom na nepokretne elektrode, s kojih kablovi visokog napona vode do svećica.

      Budući da se dovođenje visokog napona s kape razvodnika na svećice određuje redosledom paljenja određenog motora, prilikom skidanja kablova visokog napona treba voditi računa da se prilikom ponovne montaže ne pomesa njihov redosled.

    Menjanje trenutka paljenja

       Sagorevanje u motoru traje jednako dugo bez obzira na broj obrtaja motora.
    Tako u praznom hodu nastaje paljenje neposredno pre nego što klip u taktu kompresije dođe u gornju mrtvu tačku,odnosno, radna smesa koja sagoreva ima dovoljno vremena da sagori i potisne klip prema dole.

    Ako se povećava broj obrtaja motora, ima sve manje vremena za hod klipa gore i dole, a isto  tako i za sagorevanje. Zato pri većem broju obrtaja treba trenutak paljenja pomeriti napred, tako  da se smesa zapali malo ranije nego što klip dođe u gornju mrtvu tačku. Tako da će onda biti dovoljno vremena za sagorevanje radne smese i kada klip radi brže.

     

     

    Prekidac

     

     

    Delovi prekidaca :

     

     

    1. platinska dugmad
    2. breg prekidaca
    3. prikljucak kondenzatora

     

    Ovako radi prekidač

    Prekidac je smesten u razvodniku paljenja i ima zadatak da prekida strujno kolo.
      Na vratilu razvodnika paljenja nalazi se breg prekidača. Koliko motor ima cilindara – toliko ima i bregova (izbocina).
      Kad se motor okreće breg podigne pokretni deo (čekić) prekidača od nepokretnog dela (nakovnja),tako se prekida primarni strujni krug.
    A kada se breg okrene – pokretni deo  (čekić) sidje i ponovno nalegne na nepokretni deo (nakovanj) te se tako zatvori primarni strujni krug. Na taj se način primarni strujni krug stalno prekida.
      Kad se prekida primarni strujni krug, i u primarnom se namotaju (indukcionom kalemu - bobini) za kratko vreme indukuje napon od nekoliko stotina volti. Takav bi napon pri razmicanju kontakata prekidača prouzrokovao snažno varnicenje između njih, koje bi oštetilo kontakte.
    Zato mora da se ugradjuje kondenzator.

      Za pravilan rad prekidača vrlo je važno da bude pravilan razmak između kontakata - platina. Obično je između 0,3 i 0,5 mm.

     

     Kondenzator 

     

     On omogucava brzo prekidanje strujnog kola, ima zadatak da u sebe primi primarnu struju u trenuku rastavljanja kontakta prekidaca.
    Kondenzator se nalazi na razvodniku, ciji je jedan pol spojen sa masom, a drugi sa primarnim strujnim kolom. Kapacitet kondenzatora iznosi od 0,5 do 0,25 MF.
     Ukoliko je kondenzator neisparavan  nece funkcionisati baterijsko paljenje primarnog strujnog kola, a time nece biti ni proizvodnje struje visokog napona.

     

    Svecica 

    svecica
    Svecica ima zadatak da obezbedi stvaranje varnice.
    Na donjem delu svecice nalazi se navoj, pomocu koga se postavljaju-ugradjuju na motor.
    Kroz srediste svecice prolazi centralna elektroda,kroz koju prolazi struja visokog napona, dok bocna elektroda prestavlja drugi pol.

        

    Zazor izmedju ovih elektroda iznosi 0,5-0,6 mm. Postoje svecice sa dugim i kratkim navojem.

     

     Rad svećica

     Da bi motor mogao postići odgovarajuću snagu iskra mora biti dovoljno jaka da pouzdano zapali smesu goriva i vazduha. Zato razmak između elektroda mora biti relativno velik. Međutim, što veći razmak, to veći i napon paljenja.
      Svećice automobila obično imaju razmak elektroda 0,4 do 0,8 mm. Razmak treba povremeno pregledati i po potrebi podesiti, jer se elektrode s vremenom troše. Ponekad se između elektroda nakupe ostaci sagorevanja koji premoste razmak između elektroda. Tada je iskra vrlo slaba ili se nepojavljuje.


    Svećica se sastoji od:


    -


    1) navrtka za pravougaonike
    2) telo izolatora
    3) centralna elektroda
    4) bocna elektroda
    5) navoj
    6) sestougaonik tela

     

      Nepravilan razmak između elektroda, nije jedini uzrok slabog ili neredovnog paljenja. Ogrebotina ili pukotina na izolatoru ili talog od ulja, vode ili čađi na njegovoj površini mogu takođe prouzrokovati gubljenje napona i slabu varnicu.
      Metalna podloska iznad navoja sprečava izlaženje radne smese između glave motora i svećice.
    S obzirom na to da su motori različitih osobina, treba upotrebljavati samo one svećice koje za određeni motor propisuje proizvođač vozila.

    Kod svecica obratiti paznju na oznake,jer su različite svećice za različite motore,odnosno,treba obratiti paznju na - toplotnu vrednost svećica.

    Svećice se dele po svojoj toplotnoj vrednosti, što znači po sposobnosti odvođenja toplote s  centralne elektrode na glavu motora i odatle na sistem za hlađenje. Visoku toplotnu vrednost ima svećica s kratkim izolatorom. U tom slučaju je površina kojom prima toplotu mala i svećica brzo odvodi primljenu toplinu. Takva svećica je za motore dobrih radnih karakteristika.

      Svećica s dugim izolatorom ima nisku toplotnu vrednost. Površina izolatora koja prima toplotu je velika, a predavanje toplote sporo. Takva svećica je prikladna za motore s manjim toplotnim opterećenjima, jer bi se u motorima s velikim toplotnim opterećenjima pregrejala i prouzrokovala samozapaljenje smese.



    Dug i kratak navoj svećice


      Navoj s kojim se svećica učvršćuje u glavu motora je različite duzine, što zavisi o debljini glave motora. Nikad se ne smeju svećice s dugim navojem učvrstiti u glavu koja je izrađena za ugrađivanje svećice s kratkim navojem, jer bi onaj deo svećice koji zalazi u prostor za sagorevanje mogao oštetiti klip.
      Svećica s kratkim navojem učvršćena u otvor s dugim navojem bi među ostalim izložila  sagorevanjui deo navojnog otvora, tako da bi kasnije bilo teško učvrstiti odgovarajuću svećicu s dugim navojem.

    svjećica

     

     

     

     

     

     

     

     

    Sistem za paljenje radne smese – odrzavanje

        Svi elementi sistema za paljenje radne smese zahtevaju redovnu negu i kontrolu tokom eksploatacije.

    Akumulator – cistimo kleme, dosipamo destilisanu vodu, dopunjujemo ga cistom destilisanom vodom.

    Razvodnu kapu i ruku – kontrolisemo i po potrebi menjamo.

    Platine – podesavamo (zazor, cistimo ili po potrebi menjamo na 10000 km).

    Kondenzator – menjamo po potrebi.

     

    Svecice – menjamo na 10000 km ili svake 2.god. ili na 30000km, 4.god. 60000km, 8.god 120000km ( u zavisnosti od motora ).

 

Vrh

/ Pocetna / Pravila saobracaja / Tehnika voznje / Delovi vozila / Testovi / Oglasi / Promocije / Kontakt /

Powered by Batanele©2007