![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
||
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
||||||||||||||||||
![]() |
VOZNJA PO SNEGU
Postupak upravljanja vozilom po snegu zahteva kretanje kontinuiranom brzinom, bez cestog menjanja stepena prenosa, naglog ubrzavanja ili usporavanja. Pre pokretanja vozila obavezno ocistiti sneg sa vozila jer zaklanja vidno polje vozaca, signalizaciju, registarske oznake i dr. Neki vozaci ociste sneg nepotpuno jer u zurbi sneg ostane na krovu, a to moze imati veliki uticaj na bezbednost u saobracaju. Naime, u toku kretanja zbog grejanja putnickog dela/kabine, sneg na krovu biva nestabilan i usled brzeg kretanja ili jaceg kocenja sneg se pomera i pada po putu ili zaklanja vetrobran, odnosno prozorska stakla. Ukoliko se desi situacija kao sto je prikazano na slici, vozac ce biti primoran da vozi napamet i nece biti u mogucnosti da lepo vidi situaciju ispred vozila sto dovodi do saobracajne nezgode. Takodje, moze doci i do ostecenja brisaca, jer oni mozda nece biti u mogucnosti da toliki teret snega uklone sa stakla i onda dolazi do loma ruke brisaca ili ostecenja el.motora brisaca. U takvoj situaciji najcesce strada zadnji brisac. Da se vozac ne bi nasao u slicnoj situaciji obavezan je da ukloni citav sneg sa vozila jer se moze naci u nepovoljnoj situaciji, kao sto je gore napisano, ili ce ugozavati ostale ucesnike u saobracaju na nacin da sneg sa njegovog vozila pada po putu i ometa vozilo iza.
Pri kretanju u koloni vozila treba koristiti tragove koje su ostavili drugi ucesnici u saobracaju. Isto tako vrlo je vazno u takvim trenucima drzati i vece odstojanje u odnosu na vozilo ispred, a pogotovo ukoliko se kretanje odvija na putu koji je posut "rizlom" (sitni kamencici). Rizla se posipa po putu ukoliko druga hemiska sredstva ili so nisu u mogucnosti da "ociste put", tada cete naici na deo puta gde ona postoji i jako je vazno drzati vece odstojanje jer kamencic pokrenut od vozila ispred moze da udari u Vase vozilo, te vam napravi stetu ili Vas prosto uplasi.
Imajte na umu da je najlakse upravljati vozilom, a da je najteza i najzahtevnija operacija kocenje. Za usporavanje vozila po snegu i poledici najbolje je koristiti motor - tzv. motorno kocenje. Na snegu i ledu, vozila sa pogonom na svim tockovima (4 x 4) u velikoj su prednosti od automobila koji imaju prednji ili zadnji pogon.
Mogucnost kretanja vozila po snegu zavisi od:
Upozorenje vozacima na moguce odrone snega, zemlje i kamenja, koji su i pored redovnog ciscenja i uklanjanja sa kolovoza cesti i predstavljaju dodatnu opasnost u voznji. Posebno treba voziti oprezno kroz klisure i stenske useke.
Koriscenjem zimske opreme, odnosno lanaca za sneg, pokretljivost po snegu se povecava za 20%.
Vlazni sneg se dobro sabija i dozvoljava da se sare protektora pneumatika utiskuju i poboljsavaju sabijanje, sto dovodi do lakseg kretanja vozila. Vozila sa jednostrukim tockovima imaju vecu pokretljivost po dubokom snegu od onih sa dvostrukim tockovima.
Ako se prilikom kretanja vozilo zanosi u stranu, vozac treba da okrece tocak upravljaca u onu stranu u koju se zadnji kraj vozila zanosi i pritom:
Vozac je prilikom voznje po klizavom kolovozu prinudjen da vozilo usporava ubacivanjem u nizi stepen prenosa (motorno kocenje) i blagim pritiskanjem pedale kocnice. Razlog za ovakvo kocenje je slabo prianjanje pneumatika na kolovoz. Koeficijent prianjanja izmedju tocka i asfalta moze varirati od 0 do 1. Kada je put pokriven snegom, on nije veci od 0,5, a na zaledjenom kolovozu koeficijent prianjanja se krece izmedju 0,1 i 0,01, odnosno - veoma je mali. Da biste se zaustavili na takvom kolovozu ili bar usporili brzinu kretanja vozila, nuzno je da zadrzite bilo kakav koeficijent prianjanja, odnosno - treba izbeci da on predje u koeficijent klizanja. Osnovno pravilo koje morati postovati jeste da nikada ne smete snazno pritiskati pedalu kocnice, jer cete u tom slucaju izgubiti minimalnu kolicinu trenja izmedju pneumatika i kolovoza, te ce se vozilo kretati po inerciji putanjom koju je imalo do tada. Da biste izbegli eventualno izletanje sa puta ili udaranje u prepreku, usvojte tehniku doziranog kocenja - nezno i kratko pritiskajte i pustajte papucicu kocnice, tako da je sto manje koristite. Na takav nacin vozac ce odrzati svoje vozilo na pravcu i nece doci do preprecivanja vozila na kolovozu ili sletanja sa puta.
Znaci, nikako naglo ne kociti na klizavom kolovozu.
Da biste sprecili proklizavanje kada se krecete na snegu, dozirajte gas lagano i postepeno ubrzavajte. Trudite se da vam tockovi ne proklizaju, a nije lose ni da po velikoj poledici krenete iz druge brzine, jer se na taj nacin smanjuje sila koja se prenosi na tockove, a samim tim i povecava pogonska snaga.
Kada na usponu koji je pokriven snegom stanete i ne mozete da krenete, primenite sledece: - kod vozila sa prednjom vucom vredi pokusati da vozite unazad, odnosno u rikverc, jer ce vas na taj nacin pogonski tockovi gurati, pa cete imati vece sanse da savladate uspon. Automobili sa prednjom vucom imaju izvesne prednosti u odnosu na modele sa zadnjom vucom, posebno ako su na sva cetiri tocka zimski pneumatici, jer ih je daleko lakse kontrolisati na snegu. Njihova prednost je u tome sto je raspored tezine u odnosu 60% prema 40% izmedju prednje i zadnje osovine, sto olaksava kretanje iz mesta. Ipak, ovakva raspodela tezine kod automobila sa pogonom preko prednjih tockova ne daje prednost ovom tipu prenosa u krivinama, ali prosecnom vozacu je ipak teze da kontrolise vozilo sa zadnjim pogonom, kod kojeg do proklizavanja i zanosenja moze doci kasnije, ali je to onda intenzivnije i zahteva od vozaca brzu reakciju i vise znanja. U danasnje vreme, savremenija vozila imaju razna tehnicka pomagala - resenja koja olaksavaju kretanje bez proklizavanja. Jedan od takvih resenja je ANTI SLIP REGULATION - ASR. Naime, ukoliko zelite da pokrenete vozilo sa mesta i to na nacin da dodajete prevelik gas i brzo otpustate kvacilo, kod vozila sa prednjom vucom ( pogonom na prednjim tockovima ) javlja se podupravljanje i gubi se moc skretanja vozila. Dok kod vozila sa zadnjom vucom dogadja se suprotno, proklizava zadnji kraj automobila tj. javlja se predupravljanje (vozilo drifta). Da bi se izbegla situacija kada se tockovi okrecu u "prazno", konstruktori automobila razvili su sistem ASR ili kontrolu trakcije. Taj sistem koristi senzore kao i ABS i ukoliko racunar na vozilu prepozna da se jedan od tockova okrece vise od drugog, odnosno proklizava - u tom trenutku kocioni sistem (ABS ) automatski primjenjuje kocionu silu na tocak koji se "vrti u prazno" kako bi mu smanjio brzinu tj. kako bi smanjio proklizavanje. Neki od proizvodjaca su otisli korak dalje, tako da u slucaju proklizavanja jednog od tockova, odmah se smanjuje snaga motora (oduzima se gas). Na takvim vozilima, kada se to događa, vozac ce osetiti pulsiranje pedale gasa bas kao i kod naglog kocenja kada ABS proradi pa pedala kocnice pulsira. Pogledajte video zapis kada vozilo zeli da se pokrene sa mesta, sa ukljucenim - odnosno iskljucenim ASR-om.
Ukoliko zelite da pogledate savete za voznju po snegu, pogledajte prilog emisije SAT.
|
![]() |
|||||||||||||||||||
![]() |
![]() |
![]() |
|||||||||||||||||||
![]() |
![]() |
Sva prava su zadrzana, zasticena su zakonom o autorskim pravima te sorodnim zakonima. Neovlasceno koriscenje bilo kog dela portala, bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se krsenjem autorskih prava autora sajta i podložno je tuzbi. Autor sajta ne preuzima nikakvu odgovornost za upotrebu ili krivo tumacenje informacija sadrzanih na ovome mestu. Autor sajta zadrzava pravo izmene, ukidanja (privremenog i trajnog) bilo kojeg sadrzaja ili usluge na portalu bez obaveze prethodne najave. © |
Powered by Batanele©![]() |